Od svih poskupljenja, najteže nam padaju poskupljenja hrane, kada na nju, ionako, izdvajamo najveći dio zarađenog novca. U prilog ovome govori i činjenica da građani BIH samo na hranu troše gotovo polovicu kućnog proračuna i čak tri puta više nego bogatije, zemlje EU.

Nekontrolirani rast cijena prate i u udruzi Futura, koja je članica Savjeta za kontrolu i praćenje cijena u FBIH.

"Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku cijene hrane su porasle za 5,4 %. Najviše su poskupjeli banane 37 %, šećer 36, maslac 20, ulje 18, mlijeko 9,6, telefonske usluge 6, 3, brašno 5, 5 % i drugo.Zabrinjavajuća je činjenica da prosječno kućanstvo BIH mora izdvojiti od 33 do 52 % kućnog proračuna samo na hranu" kazao je Marin Bago iz udruge Futura.

Nažalost, procjene govore kako će se ovaj trend stalnog rasta cijena nastaviti i dalje.

"Pošto pratimo i zbivanja u svijetu, izgleda da će i dalje dolaziti do porasta.Jedino rješenje je da se svaka zemlja okrene istinskoj proizvodnji hrane" mišljenja je Bago.

Inače, Futura je na zadnjem sastanku donijela sljedeće zaključke, koji su ujedno i prijedlog Vladi FBiH:

1. Prilikom planiranja Proračuna povećati izdvajanja za robne rezerve;
2. Iz Robnih rezervi podijeliti ulje i šećer na isti način kao i brašno;
3. Da županijske vlade iz njihovih proračuna osiguraju sredstva za formiranje županijskih robnih rezervi;
4. Preispitati povećanje cijena fiksne telefonije i mogućnosti da se iste vrate na nivo prije povećanja;
5. Zadužiti inspekcija da uradi detaljniju analizu (kalkulacija ) cijene naftnih derivata od ulaza na granici do maloprodajne cijene, te na osnovu te analize razmotriti mogućnost ograničavanja marži na ove proizvode;
6. Smanjenje veleprodajne i maloprodajne marže na šećer i ulje na 8%, a za brašno, kruh i mlijeko da se smanje sa 8 na 5 %.
7. Da se predloži razmatranje uvođenja diferenciranih stopa  PDV-a na određene proizvode, te da se za lijekove, brašno, ulje i šećer  uvede nulta stopa PDV-a.

Više o ovoj temi poslušajte u AUDIO prilogu